Pula

Pula je najveći grad i glavna luka Istarskog poluotoka smješten na južnom dijelu rta. Jedan je od najpopularnijih turističkih centara i kulturnih prizora. Njegovi povijesni atributi i karakteristike vidljive su na svakome uglu, ulici, crkvi i muzeju. No najvrjednija i najvažnija povijesna baština zasigurno je veličanstveni Amfiteatar poznat kao Koloseum iz 2. stoljeća.

Grad se smjestio zaštićenom i dobro osiguranom zaljevu što je uvelike doprinijelo nevjerojatnom razvoju glavnih gospodarskih usmjerenja; brodska industrija i turizam.

Brodogradilište postoji iz vremena kada se grad Pula postavio u sastav Austro-Ugarske vladavine. Dok su bili pod njihovom nadležnošću, Pula im je bila glavna luka, i ratna mornarica te tako postala utvrđeni grad i jedan od najzaštićenijih gradova u Europi.

Brodogradilište je gradilo brodove u arsenalu te dopuštalo sidrenje mnogim drugim brodovima u luku. Sve do danas, Pula je jedna od najvećih luka i brodogradilišta u zemlji koja i dalje razvija svoje glavno gospodarstvo.

Grad je sačuvao sve povijesne tragove koji su upravo postojani da bi se otkrila zagonetka prošlosti i pokazala svoju važnost.

Znamenitosti su ostavile snažan utisak na današnji turizam i daljnji razvoj. Najpoznatije su: Amfiteatar, Augustov Hram, Sergijev Slavoluk pobjede poznat kao i Zlatna Vrata, Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, Hramovi i Bazilike na Forumu, Komunalna Palača na Forumu, Arsenal Brodogradilište, Sv. Marija Formosa, Portarata i Giardinin Trg (Piazza), Rimske Zidine, Rimska Vrata, Rimski Teatar, Mletačka Utvrda i još mnoge druge.

U Puli prevladava mediteranska klima, blagih zima i toplih ljeta.

Znamenitosti:

Arena
Najpoznatiji i najznačajniji spomenik, građevina od koje započinje i završava svaki obilazak grada - puljska Arena - građevina u kojoj su se priređivale borbe gladijatora. Građena je u I stoljeću, u vrijeme vladavine cara Vespazijana, istovremeno s najvećom i najpoznatijom građevinom te vrste - Koloseumom u Rimu.

Eliptičnog je oblika, s glavnom osi dužine 130 metara i kraćom osi 100 metara. U sredini je ravni prostor - borilište, a gledatelji su sjedili na kamenim stepenicama ili stajali u galeriji. Smatra se da je Arena mogla primiti 20.000 gledatelja. Građena je od domaćeg vapnenca. U srednjem vijeku Arena je korištena za viteške turnire i sajmove.

Danas se koristi za ljetne priredbe - Filmski festival, Operna sezona, Konjički festival, koncerti... kada može primiti oko 5000 gledatelja. U podzemnoj prostoriji, koja je ranije služila gladijatorima, danas je postavljena stalna izložba ”Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici”, obogaćena rekonstrukcijama mašina za proizvodnju ulja i vina (mlinovi, tijeskovi, posude za taloženje), te amforama koje su služile kao ambalaža za prijevoz ulja i vina.

Arena je smještena van gradskih zidina stare Pule zbog svoje veličine i zemljopisne pogodnosti, a do samog grada vodi nas cesta utemeljena u doba Vespazijana po kojem je i dobila ime - Via Flavia, a koja i danas predstavlja jednu od glavnih gradskih prometnica.

Augustov hram
Hram na Forumu posvećen božici Romi i caru Augustu. Sagrađen između 2. godine prije Krista i 14. godine, kad je August preminuo. Oblikom je tipična hramska konstrukcija. Funkcija se hrama mijenjala: završetkom poganske antike osnovna je funkcija hrama prestala, te je korišten kao crkva, potom skladište žita, da bi početkom XIX stoljeća u njemu bio smješten muzej kamenih spomenika. 1944. g. pogođen je bombom i gotovo potpuno uništen; rekonstrukcija se izvršila od 1945. do 1947.g., a danas je u njemu manja izložba antičke skulpture od kamena i bronce.

Za drugi hram-blizanac, od kojeg je sačuvan samo stražnji zid, pretpostavlja se da je izgrađen u isto vrijeme i u istom stilu, a, prema predanjima, naziva se Dijanin hram.

Slavoluk Sergijevaca - Zlatna vrata
"Zlatna vrata" - podignut 29-27. g. p.n.e. od strane obitelji Sergijevaca, a u čast tri pripadnika porodice koji su obnašali visoke činovničke dužnosti u Puli. Slavoluk se naslanjao uz gradska vrata Porta Aurea tako nazvana ili zbog bogatstva ukrasnog luka ili zbog pozlate vratnica. Vrata i bedem srušeni su početkom XIX stoljeća uslijed urbanizacije i širenja grada van bedema.

Slavoluk je izgrađen u korintskom stilu s jakim helenističkim maloazijskim utjecajima u načinu i motivima ukrašavanja. Budući da istočni dio nije bio vidljiv, ostao je većim dijelom klesarski neobrađen, dok je zapadna strana, vidljiva - gradska, bogato ukrašena. Danas se na malom trgu uz Slavoluk dešavaju kulturne priredbe - kazališne i zborske, a uz samu ulicu brojne su trgovine.